Najbolje voće za sušenje – lista i preporuke

Sušenje voća je tradicionalna metoda konzerviranja koja nam omogućava da uživamo u letnjim i jesenjim ukusima tokom cele zime.

Osim što se dobija ukusna grickalica, ovaj proces čuva i mnoge nutritivne vrednosti.

U ovom članku istražićemo koje su vrste voća najprikladnije za sušenje, kako ih pravilno pripremiti i koje greške izbegavati kako biste sačuvali aromu i vitamine.

Koje voće je najbolje za sušenje?

Najbolje rezultate daju šljive, kajsije, smokve, jabuke, kruške i grožđe

Nije svako voće idealno za dehidraciju.

Najbolji kandidati su oni koji imaju visok procenat prirodnog šećera i čvršću strukturu, jer šećer deluje kao prirodni konzervans.

Top 4 vrste voća za kućno sušenje:

  • Šljive: Kraljice sušenog voća na našim prostorima. Bogate vlaknima i sorbitolom.
  • Jabuke: Idealne za početnike. Sečene na kolutove (čips), suše se brzo i imaju fantastičan ukus.
  • Kruške: Postaju neverovatno slatke sušenjem, sa teksturom poput karamele.
  • Grožđe: Za domaće suvo grožđe bez konzervansa.

Pored ovih, odlično se suše i kajsije, smokve, breskve, pa čak i višnje (iako zahtevaju više vremena).

Nutritivne vrednosti: sveže ili sušeno

suve šljjive
Suvo voće je koncentrisan izvor energije, vlakana, vitamina i minerala
Sušenjem se iz voća uklanja voda (sadržaj se smanjuje na oko 20%), što dovodi do koncentracije hranljivih materija, ali i šećera.

Zato je sušeno voće energetska bomba.

Poređenje: Nutritivna gustina (na 100g)
Vrsta voća Sveže (kcal) Sušeno (kcal) Napomena za sušenje
Jabuka 52 243 Potopiti u limunov sok da ne potamne.
Kruška 57 262 Birati sorte koje nisu prezrele (brašnjave).
Šljiva 46 240 Blanširati pre sušenja da pukne opna.
Grožđe 69 299 Najbolje su besemene sorte (sultanija).
Važno o temperaturi: Iako neki izvori pominju temperature do 80°C, to je greška. Optimalna temperatura za sušenje voća je između 50°C i 60°C (maksimalno 70°C na samom početku). Više temperature „kuvaju“ voće i uništavaju enzime i vitamine.

Tehnike i saveti za uspešno sušenje

Kratko potapanje u rastvor vode i limuna sprečava da voće potamni tokom sušenja

Sušenje kod kuće može se obaviti u rerni ili namenskom dehidratoru. Evo kako da osigurate uspeh:

1. Priprema je pola posla

Voće mora biti zrelo, ali čvrsto. Prezrelo voće se raspada i teže suši.

  • Pranje i sečenje: Uklonite sve oštećene delove. Jabuke i kruške secite na jednake kriške ili kolutove (3-5 mm debljine) radi ravnomernog sušenja.
  • Zaštita boje: Svetlo voće (jabuke, kruške, breskve) brzo tamni na vazduhu. Potopite ih na 5 minuta u rastvor vode i limunovog soka (ili limuntusa) pre sušenja.
  • Tretman šljiva: Šljive imaju voštanu opnu koja ne propušta vlagu. Uronite ih na 30 sekundi u ključalu vodu, a zatim naglo ohladite. To stvara mikroskopske pukotine kroz koje vlaga brže izlazi.

2. Proces sušenja

Ako koristite rernu, držite vrata blago otvorena. Ako koristite dehidrator, pratite uputstva proizvođača.

Voće rasporedite u jednom sloju, bez preklapanja. Proces može trajati od 6 do 24 sata, u zavisnosti od vodenosti voća.

Test suvoće: Voće je suvo kada pri savijanju ne ispušta tečnost. Jabuke treba da budu elastične (kao koža), a čips od jabuka krt. Šljive treba da budu mekane, ali ne gnjecave.

3. Skladištenje

Čuvajte voće u hermetički zatvorenim posudama na hladnom i tamnom mestu

Najveći neprijatelj sušenog voća je vlaga iz vazduha.

Čuvajte ga u hermetički zatvorenim teglama na tamnom i hladnom mestu.

Dobro osušeno voće može trajati i do godinu dana.

Za kraj

Sušenje voća nije samo način uštede, već i ulaganje u zdravlje. Domaće sušeno voće ne sadrži sumpor-dioksid i dodate šećere koji se često nalaze u kupovnim proizvodima.

Bilo da imate nekoliko stabala u dvorištu ili samo kupujete sezonsko voće na pijaci, pretvaranje svežih plodova u zimnicu je isplativa i korisna aktivnost.

Za one sa većim voćnjacima, prelazak sa kućnog na polu-profesionalno sušenje (kapaciteti od 100kg+) može biti i odlična poslovna prilika, s obzirom na veliku potražnju za zdravim grickalicama na tržištu.